Glavni sadržaj
Solidarnost EU-a s Ukrajinom

Međunarodne trgovinske sankcije

EU je od 15. ožujka 2022. u suradnji sa zemljama skupine G7 i drugim partnerima istomišljenicima prestao tretirati Rusiju kao najpovlašteniju naciju u okviru WTO-a. Time se Rusiji kao članici WTO-a uskraćuju ključne trgovinske prednosti.

EU nije odlučio povećati uvozne carine, nego uvesti niz sankcija koje obuhvaćaju zabrane i ograničenja uvoza ili izvoza robe, kao što su:

  • zabrana uvoza svih gotovih proizvoda i poluproizvoda od čelika u EU
  • zabrana izvoza iz EU-a luksuzne robe koja je izravno usmjerena na ruske elite
  • zabrana uvoza u EU neindustrijskih dijamanata, dobivenih rudarenjem, prerađenih ili proizvedenih u Rusiji. To čini dio međunarodne zabrane uvoza dijamanata koju koordinira skupina G-7 kako bi se Rusiji uskratio taj važni tok prihoda koji se procjenjuje na 4 milijarde eura godišnje.
  • zabrana uvoza u EU sirovina za proizvodnju čelika, prerađenih proizvoda od aluminija i drugih proizvoda od metala
  • proširenje zabrane izvoza luksuznih automobila na sve nove i rabljene automobile s motorom iznad određene veličine (> 1,900 cm³) te sva električna i hibridna vozila
  • potpuna zabrana određenih vrsta sastavnih dijelova strojeva
  • dodatne zabrane uvoza, uključujući cement, proizvode od gume, drvo, alkoholna i žestoka alkoholna pića, vrhunske morske prehrambene proizvode
  • ciljane zabrane izvoza u područjima u kojima je Rusija ranjiva jer uvelike ovisi o robi iz Unije. To uključuje, na primjer, kvantno računalstvo, napredne poluvodiče, osjetljive strojeve i dijelove, robu povezanu s građenjem, prerađeni čelik, bakar i aluminijske proizvode, lasere, baterije, prijevoz i kemikalije te posebne katalizatore za rafinerijsku industriju. Time će se dodatno oslabiti tehnološki temelj i industrijski kapacitet Rusije.
  • zabrana isporuke softvera za poduzetnike i projektiranje ruskoj vladi i ruskim poduzećima 
  • zabrana kupnje, uvoza ili prijenosa, izravno ili neizravno, zlata ako je podrijetlom iz Rusije
  • ograničenje izvoza dodatnih 15 tehnoloških proizvoda pronađenih na bojištu u Ukrajini ili opreme potrebne za proizvodnju takvih proizvoda
  • zabrana prodaje, licenciranja, prijenosa ili dopuštanja uporabe prava intelektualnog vlasništva i poslovnih tajni povezanih s ograničenom robom kako bi se spriječilo da se sankcionirana roba proizvodi izvan EU-a
  • postroživanje ograničenja uvoza željezne i čelične robe uvođenjem obveze uvoznicima sankcionirane željezne i čelične robe koja je prerađena u trećoj zemlji da dokažu da upotrijebljeni ulazni materijal ne potječe iz Rusije
  • stroža ograničenja izvoza proizvoda naprednih tehnologija za nove subjekte. Osim ruskih i iranskih subjekata koji su već uvršteni na popis, to sada obuhvaća i subjekte iz Kine, Uzbekistana, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Sirije i Armenije.
  • 29 subjekata iz Rusije i iz trećih zemalja dodano je na popis subjekata povezanih s ruskim vojno-industrijskim kompleksom (među kojima su i subjekti registrirani u Uzbekistanu i Singapuru). 

ČINJENICE

  • Ukupna procijenjena vrijednost ograničenja i zabrana izvoza robe i tehnologija do danas iznosi 48 milijardi eura. To predstavlja 54 % izvoza EU-a prije invazije.
  • Mjerama je obuhvaćeno 58 % predratnog uvoza, što odgovara iznosu od 91,2 milijarde eura.
  • Ukupna vrijednost ograničenja izvoza poslovnih usluga iznosi 3,28 milijardi eura (16 % izvoza EU-a prije invazije).
  • Zabrana izvoza tehnoloških proizvoda iz EU-a dovela je do smanjenja ruske tehnološki intenzivne industrijske proizvodnje. Posebno je velik pad proizvodnje automobila, ostale prijevozne opreme i proizvodnje računala.
  • Nijedna od mjera koje je EU donio ni na koji način nije usmjerena na trgovinu poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, uključujući pšenicu i gnojiva, između trećih zemalja i Rusije.