Osiguravanje provedbe sankcija
Djelotvorna i savjesna provedba sankcija presudna je za ispunjavanje njihovih ciljeva, a to je prije svega u nadležnosti država članica. Komisija s njima blisko surađuje kako bi im u tome pomogla na sljedeće načine:
- redovitim sastancima stručne skupine o provedbi sankcija koji Komisiji omogućuju da stupi u kontakt sa svim relevantnim tijelima država članica
- preko radne skupine „Zamrzavanje i privremeno oduzimanje”, koju je Komisija osnovala u ožujku 2022. i koja osigurava bolju koordinaciju zamrzavanja imovine ruskih i bjeloruskih pojedinaca i subjekata
- preko skupine na visokoj razini kojom predsjeda povjerenica Mairead McGuinness i koja omogućuje tijelima svih 27 država članica da razmjenjuju informacije, zajedno s predstavnicima industrije i poduzećima EU-a
- ad hoc sastancima s dionicima koje održava Komisija, a na kojima se daju smjernice i sa subjektima raspravlja o provedbi sankcija.
EU koordinira svoje sankcije s drugim velikim međunarodnim saveznicima i partnerima kao što su Sjedinjene Američke Države, Ujedinjena Kraljevina, Južna Koreja, Švicarska, Japan, Australija, Kanada, Novi Zeland i Norveška, tako da svaka zemlja primjenjuje najdjelotvornije mjere koje se temelje na njihovu gospodarstvu.
Sprečavanje zaobilaženja sankcija
Zaobilaženje sankcija EU-a je kazneno djelo. Kako bi to nadzirala, Komisija:
- mobilizira svoje trgovinske i carinske usluge kako bi se uočilo preusmjeravanje trgovinskih tokova iz određenih trećih zemalja za koje je moguće da se koriste za posredovanje prema Rusiji
- komunicira s trećim zemljama kako bi se postigao dogovor o zajedničkoj procjeni, usporedili podaci i, prema potrebi, raspravilo o korektivnim mjerama
- prikuplja informacije o obrascima izbjegavanja mjera u privatnom sektoru, kao i preporuke o tome kako to uspješnije sprečavati.
U okviru 11. paketa sankcija donesenog 23. lipnja EU je uveo novi instrument kako bi se izbjeglo njihovo zaobilaženje u jurisdikcijama trećih zemalja. Instrument bi bio usmjeren na određenu visokorizičnu robu za koju je dokazano da dolazi u Rusiju preko trećih zemalja, unatoč tome što je obuhvaćena sankcijama EU-a. Tim se instrumentom EU-u omogućuje da zabrani izvoz te robe u zemlje koje se koriste za izbjegavanje naših sankcija te da zabrani pružanje povezanih usluga.
Popis robe i tehnologije na koje se primjenjuje ova mjera popunjava se samo ako se ne pronađe drugo rješenje. To podrazumijeva blisku suradnju i dijalog sa svakom od dotičnih trećih zemalja. Nadležnim tijelima uvijek ćemo dati priliku da reagiraju na nalaze i zaključke EU-a. Stoga je riječ o krajnjoj mjeri.
Niz drugih mjera omogućio nam je daljnje suzbijanje izbjegavanja sankcija:
Uveli smo zabranu provoza robe s dvojnom namjenom te napredne tehnologije, vatrenog oružja i materijala povezanih sa zrakoplovstvom preko ruskog državnog područja. To znači da se roba više ne može provoziti preko državnog područja Rusije kad se izvozi u treće zemlje.
Također smo subjektima nametnuli obvezu da ugovorno zabrane ponovni izvoz te osjetljive robe u Rusiju.
Uveli smo zabranu provoza određene gospodarski kritične robe preko ruskog državnog područja. To znači da se ta roba više ne može provoziti preko državnog područja Rusije kad se izvozi u treće zemlje.
Uveli smo novu mjeru u skladu s kojom subjekti iz EU-a moraju obavješćivati o određenim transferima financijskih sredstava izvan EU-a ako u tim subjektima Rusi ili subjekti osnovani u Rusiji izravno ili neizravno imaju više od 40 % vlasničkog udjela.
Komisija će zajedno s državama članicama izraditi pregled sve zamrznute imovine Ruske središnje banke koja se drži u EU-u kako bi se saznalo gdje se ona nalazi i koliko vrijedi. To je posebno važno jer bi se javna ruska imovina mogla upotrijebiti za financiranje obnove Ukrajine.
Države članice prijavile su Komisiji više od 200 milijardi eura imobilizirane imovine Ruske središnje banke u okviru desetog paketa sankcija.
EU prvi put zahtijeva da osobe uvrštene na popis nacionalnom nadležnom tijelu prijave svu svoju imovinu pod nadležnošću EU-a. Time će se omogućiti znatno učinkovitije praćenje i zamrzavanje imovine. Ako osobe uvrštene na popis ne budu poštovale tu obvezu, tj. ako ne budu prijavile imovinu, to će se smatrati povredom prava EU-a o sankcijama, sa svim posljedicama koje proizlaze iz nacionalnog zakonodavstva svake države članice, uključujući kaznene.
Time reagiramo na sve složenije strategije izbjegavanja sankcija. Važno je da budemo korak ispred takvih pokušaja.
U okviru 12. paketa sankcija, najavljenog 18. prosinca 2023. postrožava se obveza država članica za aktivno praćenje imovine osoba uvrštenih na popis, da se spriječi i otkrije kršenje ili izbjegavanje sankcija.
Kako bi sankcionirao osobe koje omogućuju izbjegavanje sankcija, EU je uveo novi kriterij za uvrštenje na popis.
Usto, popis za zamrzavanje imovine moći će sadržavati preminule osobe, da se spriječi moguće izbjegavanje mjere zamrzavanja imovine.
Komisija je 2. prosinca 2022. iznijela prijedlog za usklađivanje kaznenih djela i sankcija za kršenje EU-ovih mjera ograničavanja. Dok traje ruska agresija na Ukrajinu, izuzetno je važno da se mjere ograničavanja EU-a u potpunosti provode i da se kršenje tih mjera nipošto ne nagrađuje. Prijedlogom Komisije utvrđuju se zajednička pravila EU-a kojima će se olakšati istraga, kazneni progon i kažnjavanje kršenja mjera ograničavanja u svim državama članicama.
Komisija je uspostavila novu ulogu posebnog međunarodnog izaslanika za provedbu sankcija EU-a radi stalne rasprave na visokoj razini s trećim zemljama kako bi se uklonilo izbjegavanje i zaobilaženje sankcija nametnutih Rusiji od početka njezina rata protiv Ukrajine. David O'Sullivan, bivši glavni tajnik Komisije i viši diplomat EU-a, imenovan je izaslanikom EU-a za sankcije te je tu ulogu preuzeo u siječnju 2023.
Informacije za dionike
Kako bi informacije bile dostupne dionicima, Komisija:
- Objavila je stotine često postavljanih pitanja koja se odnose na sve industrijske sektore pogođene sankcijama, kao što su financije i bankarstvo, trgovina i carina, energetika, poljoprivreda, prijevoz, javna nabava medija, te je izdala posebne smjernice o humanitarnim pitanjima. Održava redovite dijaloge s dionicima iz industrije i surađuje s nacionalnim nadležnim tijelima odgovornima za provedbu sankcija EU-a, izdavanje odobrenja i kazneni progon kršenja.
- Objavila je lako dostupne informacije o dosad donesenim paketima. Karta sankcija EU-a jednostavan je prikaz svih režima sankcija koji su trenutačno na snazi, uključujući osobe na koje se primjenjuju pojedinačne sankcije. Konsolidirani popis financijskih sankcija, koji uključuje sve osobe, skupine i subjekte na koje se primjenjuju sankcije EU-a, te na koje se primjenjuje zamrzavanje imovine i zabrana stavljanja na raspolaganje financijskih sredstava i gospodarskih izvora dostupan je na internetu.
- Uspostavila je alat za zviždače za anonimno prijavljivanje kršenja sankcija. U okviru sankcija EU-a od država članica se sad zahtijeva i da kriminaliziraju njihovo kršenje.
- Uspostavila je kontaktnu točku na razini EU-a za humanitarnu pomoć, koja humanitarnim subjektima pruža praktične informacije o traženju humanitarnih odstupanja u skladu sa sankcijama EU-a.
- Uspostavila je središnju kontaktnu točku za pomoć tijelima i subjektima izvan EU-a u pogledu opsega i provedbe sankcija EU-a protiv Rusije, a posebno u pogledu pitanja povezanih sa sigurnošću opskrbe hranom. Time se također nastoji osigurati da ne dođe do posljedica za tok poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i gnojiva u njihove zemlje.