Buča: Simbol masakra civila
Ruska invazija na Ukrajinu donijela je smrt, razaranje i neopisivu patnju.
Buča je prije rata bila tiho, ugodno predgrađe Kijeva. Nakon ožujka 2022. postala je simbol strašnih zločina počinjenih tijekom brutalne ruske invazije.
Masakr u Buči počinio je ruski okupator. Bio je to besmislen i brutalan napad na nedužne civile, žene, djecu i starije osobe u kojem su mnogi izgubili živote, a deseci su osoba ozlijeđeni.
Godinu dana nakon tog okrutnog nasilnog čina EU i međunarodna zajednica prisjećaju se žrtava tog masakra i ostaju odlučni u namjeri da osiguraju da Rusija plati za svoje zločine, uključujući zločin agresije na suverenu državu.
Neopisive strahote
Tijekom okupacije Buče Rusi su u jednom podrumu zatvorili oko 25 ukrajinskih djevojčica u dobi od 14 do 24 godine i neprestano ih silovali. Devet ih je zatrudnjelo.
Muškarac gura bicikl kroz ruševine i uništena vojna vozila na ulici 6. travnja 2022. u Buči nakon ruskog paljenja i pljačkanja.
Fotografija Chrisa McGratha/Getty Images
Masovna grobnica i vreće s leševima posložene na tlu, pored Crkve sv. Andrije Prvozvanog u Buči, nekoliko dana nakon ruske ofenzive.
Kršenja međunarodnog prava
EU želi spriječiti da ratni zločini počinjeni u Ukrajini prođu nekažnjeno.
Zločini protiv čovječnosti, ratni zločini, genocid i zločin agresije smatraju se najtežim kršenjima međunarodnog prava, koja se nazivaju i međunarodnim kaznenim djelima.
Ukrajina istražuje više od 69 000 slučajeva navodnih međunarodnih zločina, a sumnja se da je njihov stvarni broj i veći.
Što je zločin agresije
Počinitelj zločina agresije protiv suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti ili političke neovisnosti druge zemlje općenito je najviše političko i vojno vodstvo neke zemlje. Zločini agresije uključuju invaziju, vojnu okupaciju, pripojenje uporabom sile, bombardiranje i vojnu blokadu luka, a Rusija je sve to počinila.
Budući da Rusija nije prihvatila nadležnost Međunarodnog kaznenog suda, Komisija predlaže alternativne mogućnosti kako bi se osiguralo da se pravda zadovolji i za zločin agresije.
Kazneni progon ruskih zločina u Ukrajini
Uz to što i dalje podupire rad Međunarodnog kaznenog suda, Komisija zajedno s međunarodnom zajednicom radi na osnivanju suda za istragu i kazneni progon ruskog zločina agresije.
Kako bi pomogla u koordinaciji prikupljanja dokaza, Komisija je u Haagu osnovala međunarodni centar za kazneni progon zločina agresije na Ukrajinu, koji je dio postojećeg zajedničkog istražnog tima koji podupire Eurojust. Centar će podupirati koordinaciju istraga i daljnje prikupljanje dokaza o ratnim zločinima počinjenima u Ukrajini.
Komisija također nastavlja podupirati postojeće mehanizme, i to:
- doprinosom od više od 10 milijuna eura kapacitetima Međunarodnog kaznenog suda od početka invazije
- jačanjem Ureda ukrajinskog glavnog tužitelja s više od 6 milijuna eura za IT i opremu
- pripremom Eurojusta: u skladu s izmijenjenom Uredbom o Eurojustu Agencija može sigurno čuvati, pohranjivati i analizirati dokaze povezane s međunarodnim kaznenim djelima u novoj bazi podataka
- podupiranjem Eurojusta i Europola, koji djeluju kao koordinacijski centri za nacionalne istrage koje provode države članice EU-a
- koordinacijom s našim međunarodnim partnerima kako bi se osigurala odgovornost i globalni odgovor.
Plaćanje za nanesenu štetu
Rusija i njezini oligarsi moraju Ukrajini nadoknaditi prouzročenu štetu i razaranje.
Komisija je u ožujku 2022., nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, osnovala radnu skupinu „Zamrzavanje i privremeno oduzimanje”, čiji je cilj osigurati bolju koordinaciju sankcija EU-a protiv ruskih i bjeloruskih pojedinaca i poduzeća.
Ta radna skupina, kojom upravlja Komisija, državama članicama, agencijama EU-a, Eurojustu i Europolu omogućuje da surađuju na utvrđivanju, zamrzavanju i, ako je moguće, oduzimanju ruske imovine.
Radna skupina blisko surađuje s međunarodnim partnerima, uključujući ukrajinska i američka tijela. Na razini skupine G7+ redovito surađuje s Radnom skupinom za rusku elitu, posrednike i oligarhe (REPO).
Ponovna izgradnja Ukrajine
Uz pomoć radne skupine „Zamrzavanje i privremeno oduzimanje” države članice EU-a zamrznule su oko 24 milijarde eura imovine koja pripada ruskim i bjeloruskim oligarsima i poduzećima.
Oko 300 milijardi eura iz pričuva Ruske središnje banke blokirano je u EU-u i drugim zemljama skupine G7.
Kako bi se ta sredstva što bolje iskoristila i kako bi započela ponovna izgradnja Ukrajine, Komisija je državama članicama predložila više mogućnosti. Među njima je stvaranje nove strukture za upravljanje zamrznutom i imobiliziranom javnom ruskom imovinom, njezino ulaganje i korištenje prihoda za Ukrajinu.
Uklanjanje zakonodavnih nedostataka
Dok traje ruska agresija na Ukrajinu, izuzetno je važno da se sankcije EU-a u potpunosti provode i da se njihovo kršenje nipošto ne isplati. Pravo EU-a se postrožava, i to:
- jačanjem pravila EU-a o oduzimanju i povratu imovine
- usklađivanjem kaznenih djela i kazni za kršenje sankcija EU-a
- obvezivanjem svih osoba uvrštenih na popis za primjenu sankcija EU-a da objave podatke o svojoj imovini u EU-u.
Cilj je pojačati odvraćajući učinak sankcija EU-a i državama članicama pružiti pravne alate za oduzimanje što više imovine ako je povezana s kaznenim djelom.