EU želi spriječiti da ratni zločini počinjeni u Ukrajini prođu nekažnjeno.

Zločini protiv čovječnosti, ratni zločini, genocid i zločin agresije smatraju se najtežim kršenjima međunarodnog prava, koja se nazivaju i međunarodnim kaznenim djelima.

Ukrajina istražuje više od 69 000 slučajeva navodnih međunarodnih zločina, a sumnja se da je njihov stvarni broj i veći.

Počinitelj zločina agresije protiv suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti ili političke neovisnosti druge zemlje općenito je najviše političko i vojno vodstvo neke zemlje. Zločini agresije uključuju invaziju, vojnu okupaciju, pripojenje uporabom sile, bombardiranje i vojnu blokadu luka, a Rusija je sve to počinila.

Budući da Rusija nije prihvatila nadležnost Međunarodnog kaznenog suda, Komisija predlaže alternativne mogućnosti kako bi se osiguralo da se pravda zadovolji i za zločin agresije.

Uz to što i dalje podupire rad Međunarodnog kaznenog suda, Komisija zajedno s međunarodnom zajednicom radi na osnivanju suda za istragu i kazneni progon ruskog zločina agresije.

Kako bi pomogla u koordinaciji prikupljanja dokaza, Komisija je u Haagu osnovala međunarodni centar za kazneni progon zločina agresije na Ukrajinu, koji je dio postojećeg zajedničkog istražnog tima koji podupire Eurojust. Centar će podupirati koordinaciju istraga i daljnje prikupljanje dokaza o ratnim zločinima počinjenima u Ukrajini.

Komisija također nastavlja podupirati postojeće mehanizme, i to:

• doprinosom od više od 10 milijuna eura kapacitetima Međunarodnog kaznenog suda od početka invazije
• jačanjem Ureda ukrajinskog glavnog tužitelja s više od 6 milijuna eura za IT i opremu
• pripremom Eurojusta: u skladu s izmijenjenom Uredbom o Eurojustu Agencija može sigurno čuvati, pohranjivati i analizirati dokaze povezane s međunarodnim kaznenim djelima u novoj bazi podataka
• podupiranjem Eurojusta i Europola, koji djeluju kao koordinacijski centri za nacionalne istrage koje provode države članice EU-a
• koordinacijom s našim međunarodnim partnerima kako bi se osigurala odgovornost i globalni odgovor. 

Rusija i njezini oligarsi moraju Ukrajini nadoknaditi prouzročenu štetu i razaranje.

Komisija je u ožujku 2022., nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, osnovala radnu skupinu „Zamrzavanje i privremeno oduzimanje”, čiji je cilj osigurati bolju koordinaciju sankcija EU-a protiv ruskih i bjeloruskih pojedinaca i poduzeća.

Ta radna skupina, kojom upravlja Komisija, državama članicama, agencijama EU-a, Eurojustu i Europolu omogućuje da surađuju na utvrđivanju, zamrzavanju i, ako je moguće, oduzimanju ruske imovine.

Radna skupina blisko surađuje s međunarodnim partnerima, uključujući ukrajinska i američka tijela. Na razini skupine G7+ redovito surađuje s Radnom skupinom za rusku elitu, posrednike i oligarhe (REPO).

Uz pomoć radne skupine „Zamrzavanje i privremeno oduzimanje” države članice EU-a zamrznule su oko 24 milijarde eura imovine koja pripada ruskim i bjeloruskim oligarsima i poduzećima.

Oko 300 milijardi eura iz pričuva Ruske središnje banke blokirano je u EU-u i drugim zemljama skupine G7.

Kako bi se ta sredstva što bolje iskoristila i kako bi započela ponovna izgradnja Ukrajine, Komisija je državama članicama predložila više mogućnosti. Među njima je stvaranje nove strukture za upravljanje zamrznutom i imobiliziranom javnom ruskom imovinom, njezino ulaganje i korištenje prihoda za Ukrajinu.

Dok traje ruska agresija na Ukrajinu, izuzetno je važno da se sankcije EU-a u potpunosti provode i da se njihovo kršenje nipošto ne isplati. Pravo EU-a se postrožava, i to:

• jačanjem pravila EU-a o oduzimanju i povratu imovine
• usklađivanjem kaznenih djela i kazni za kršenje sankcija EU-a
• obvezivanjem svih osoba uvrštenih na popis za primjenu sankcija EU-a da objave podatke o svojoj imovini u EU-u.

Cilj je pojačati odvraćajući učinak sankcija EU-a i državama članicama pružiti pravne alate za oduzimanje što više imovine ako je povezana s kaznenim djelom.