Buča: Simbol masakra civila
Ruska invazija na Ukrajinu donijela je smrt, razaranje i neopisivu patnju.
Buča je prije rata bila tiho, ugodno predgrađe Kijeva. Nakon ožujka 2022. postala je simbol strašnih zločina počinjenih tijekom brutalne ruske invazije.
Masakr u Buči počinio je ruski okupator. Bio je to besmislen i brutalan napad na nedužne civile, žene, djecu i starije osobe u kojem su mnogi izgubili živote, a deseci su osoba ozlijeđeni.
Godinu dana nakon tog okrutnog nasilnog čina EU i međunarodna zajednica prisjećaju se žrtava tog masakra i ostaju odlučni u namjeri da osiguraju da Rusija plati za svoje zločine, uključujući zločin agresije na suverenu državu.
Neopisive strahote
Tijekom okupacije Buče Rusi su u jednom podrumu zatvorili oko 25 ukrajinskih djevojčica u dobi od 14 do 24 godine i neprestano ih silovali. Devet ih je zatrudnjelo.
Muškarac gura bicikl kroz ruševine i uništena vojna vozila na ulici 6. travnja 2022. u Buči nakon ruskog paljenja i pljačkanja.
Fotografija Chrisa McGratha/Getty Images
Masovna grobnica i vreće s leševima posložene na tlu, pored Crkve sv. Andrije Prvozvanog u Buči, nekoliko dana nakon ruske ofenzive.
Kršenja međunarodnog prava
EU želi spriječiti da ratni zločini počinjeni u Ukrajini prođu nekažnjeno.
Zločini protiv čovječnosti, ratni zločini, genocid i zločin agresije smatraju se najtežim kršenjima međunarodnog prava, koja se nazivaju i međunarodnim kaznenim djelima.
Ukrajina istražuje više od 69 000 slučajeva navodnih međunarodnih zločina, a sumnja se da je njihov stvarni broj i veći.
Što je zločin agresije
Počinitelj zločina agresije protiv suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti ili političke neovisnosti druge zemlje općenito je najviše političko i vojno vodstvo neke zemlje. Zločini agresije uključuju invaziju, vojnu okupaciju, pripojenje uporabom sile, bombardiranje i vojnu blokadu luka, a Rusija je sve to počinila.
Budući da Rusija nije prihvatila nadležnost Međunarodnog kaznenog suda, Komisija predlaže alternativne mogućnosti kako bi se osiguralo da se pravda zadovolji i za zločin agresije.
Kazneni progon ruskih zločina u Ukrajini
Uz to što i dalje podupire rad Međunarodnog kaznenog suda, Komisija zajedno s međunarodnom zajednicom radi na osnivanju suda za istragu i kazneni progon ruskog zločina agresije.
Kako bi pomogla u koordinaciji prikupljanja dokaza, Komisija je u Haagu osnovala međunarodni centar za kazneni progon zločina agresije na Ukrajinu, koji je dio postojećeg zajedničkog istražnog tima koji podupire Eurojust. Centar će podupirati koordinaciju istraga i daljnje prikupljanje dokaza o ratnim zločinima počinjenima u Ukrajini.
Komisija također nastavlja podupirati postojeće mehanizme, i to:
- doprinosom od više od 10 milijuna eura kapacitetima Međunarodnog kaznenog suda od početka invazije
- jačanjem Ureda ukrajinskog glavnog tužitelja s više od 6 milijuna eura za IT i opremu
- pripremom Eurojusta: u skladu s izmijenjenom Uredbom o Eurojustu Agencija može sigurno čuvati, pohranjivati i analizirati dokaze povezane s međunarodnim kaznenim djelima u novoj bazi podataka
- podupiranjem Eurojusta i Europola, koji djeluju kao koordinacijski centri za nacionalne istrage koje provode države članice EU-a
- koordinacijom s našim međunarodnim partnerima kako bi se osigurala odgovornost i globalni odgovor.
Plaćanje za nanesenu štetu
Rusija i njezini oligarsi moraju Ukrajini nadoknaditi prouzročenu štetu i razaranje.
Ta radna skupina, kojom upravlja Komisija, državama članicama, agencijama EU-a, Eurojustu i Europolu omogućuje da surađuju na utvrđivanju, zamrzavanju i, ako je moguće, oduzimanju ruske imovine.
Radna skupina blisko surađuje s međunarodnim partnerima, uključujući ukrajinska i američka tijela. Na razini skupine G7+ redovito surađuje s Radnom skupinom za rusku elitu, posrednike i oligarhe (REPO).
EU je uveo i strože obveze zamrzavanja imovine. Dogovorio je novi kriterij za uvrštenje na popis kako bi se uključile osobe koje imaju koristi od prisilnog prijenosa vlasništva ili kontrole nad ruskim društvima kćerima poduzeća iz EU-a. Time će se osigurati da nitko ne ostvaruje dobit od gubitaka s kojima se suočavaju poduzeća iz EU-a kada ruski vlasnici/uprava prisilno stječu njihova društva kćeri.
Ponovna izgradnja Ukrajine
Uz pomoć radne skupine „Zamrzavanje i privremeno oduzimanje” države članice EU-a zamrznule su više od 28 milijardi eura imovine koja pripada ruskim i bjeloruskim oligarsima i poduzećima.
Imovina Središnje banke Rusije u vrijednosti većoj od 200 milijardi eura imobilizirana je u EU-u.
Kako bi se ta sredstva što bolje iskoristila i kako bi započela ponovna izgradnja Ukrajine, Komisija je državama članicama predložila više mogućnosti. Među njima je stvaranje nove strukture za upravljanje zamrznutom i imobiliziranom javnom ruskom imovinom, njezino ulaganje i korištenje prihoda za Ukrajinu.
Uklanjanje zakonodavnih nedostataka
Dok traje ruska agresija na Ukrajinu, izuzetno je važno da se sankcije EU-a u potpunosti provode i da se njihovo kršenje nipošto ne isplati. Pravo EU-a se postrožava, i to:
- jačanjem pravila EU-a o oduzimanju i povratu imovine
- usklađivanjem kaznenih djela i kazni za kršenje sankcija EU-a
- obvezivanjem svih osoba uvrštenih na popis za primjenu sankcija EU-a da objave podatke o svojoj imovini u EU-u.
Cilj je pojačati odvraćajući učinak sankcija EU-a i državama članicama pružiti pravne alate za oduzimanje što više imovine ako je povezana s kaznenim djelom.