Od početka ruske agresije EU, njegove države članice i financijske institucije u okviru pristupa Tima Europa stavile su na raspolaganje 37,8 milijardi eura za potporu ukupnoj gospodarskoj, socijalnoj i financijskoj otpornosti Ukrajine. u obliku makrofinancijske pomoći, proračunske potpore, hitne pomoći, odgovora na krizu i humanitarne pomoći

Osim toga, osigurane su mjere vojne pomoći u iznosu do 12 milijardi eura, od čega je 3,6 milijardi eura mobilizirano u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći.

Time je ukupni iznos potpore koji je od početka ruske agresije stavljen na raspolaganje Ukrajini dosegao oko 50 milijardi eura. Osim toga, Komisija nastoji osigurati sredstva za brzi oporavak u iznosu od milijardu eura. Zajedno sa sredstvima stavljenima na raspolaganje kako bi se državama članicama pomoglo da odgovore na potrebe ukrajinskih izbjeglica, ukupna potpora Ukrajini i Ukrajincima iznosi oko 67 milijardi eura.

Kako bi nastavio pomagati Ukrajini, EU je za 2023. osigurao dosad najveći paket potpore u iznosu do 18 milijardi eura u obliku vrlo povoljnih zajmova. Prvi obrok u iznosu od tri milijarde eura isplaćen je u siječnju 2023.

Sredstva u iznosu od 668 milijuna eura stavljena su na raspolaganje za projekte humanitarne pomoći civilima pogođenima ratom u Ukrajini. Od toga je 630 milijuna eura namijenjeno za Ukrajinu, a 38 milijuna eura za Moldovu u svrhu pružanja pomoći osobama koje bježe od agresije. Humanitarna pomoć EU-a služi za zadovoljavanje osnovnih potreba izbjeglica kao što su hrana, voda, smještaj i zdravstvena skrb.

Osim toga, 330 milijuna eura namijenjeno je za program hitne potpore kojim se osigurava pristup osnovnim proizvodima i uslugama, kao što su obrazovanje, zdravstvena skrb i hrana. Svrha je programa i zaštita stanovništva, interno raseljenih osoba i zajednica koje ih primaju, te podupiranje malih i srednjih poduzeća i poljoprivrede. Među važnim ciljevima također su rekonstrukcija male civilne infrastrukture, osiguravanje opskrbe energijom te jačanje kibersigurnosti, slobode medija i suzbijanje dezinformacija. Prethodni tekući projekti u vrijednosti od 192 milijuna eura prilagođeni su kako bi se zadovoljile hitne potrebe na terenu.

Putem mehanizma EU-a za civilnu zaštitu usmjeravamo pomoć Ukrajini iz 32 zemlje: 27 država članica EU-a, Norveške, Turske, Sjeverne Makedonije, Islanda i Srbije. To uključuje nužne potrepštine kao što su lijekovi, hrana i predmeti za skloništa, ali i stratešku opremu kao što su vatrogasna vozila, generatori električne energije, vozila hitne pomoći i mobilne bolnice.

Zbog eksponencijalnog povećanja potreba prikupili smo medicinsku opremu, opremu za privremena skloništa i generatore, ali i specijaliziranu opremu u slučaju rizika za javno zdravlje kao što su kemijske, biološke, radiološke i nuklearne prijetnje Ukrajini putem zaliha sustava rescEU. S ukupnom financijskom vrijednošću od više od 87 milijuna eura potpora u okviru sustava rescEU uključuje stambene jedinice, zaštitna odijela, sredstva za dekontaminaciju, ventilatore, infuzijske pumpe, monitore za pacijente, ultrazvučne uređaje, generatore itd. EU koordinira medicinske evakuacije ukrajinskih pacijenata kojima je hitno potrebno liječenje. Dosad je više od 1.850 pacijenata prevezeno u bolnice diljem Europe kako bi im se pružila specijalizirana skrb. U rujnu 2022. je u Rzeszówu u Poljskoj otvoren centar EU-a za medicinske evakuacije ukrajinskih pacijenata. Centar osigurava siguran prostor za pacijente koji dolaze iz Ukrajine prije nego što ih se prebaci na liječenje jednu od bolnica u drugim europskim zemljama.

Osim toga, Komisija je uspostavila logističke centre civilne zaštite u Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj, kako bi se što je prije moguće dostavila potrebna pomoć Ukrajini. Ti će centri olakšati usmjeravanje pomoći koja se pruža putem Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu. 

U okviru odgovora Europske unije na rusku agresiju na Ukrajinu Europska komisija i države članice EU-a koje graniče s tom zemljom uspostavile su 12. svibnja 2022. koridore solidarnosti između EU-a i Ukrajine. Koridori solidarnosti ključni su koridori za izvoz poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine, kao i za izvoz i uvoz druge robe.

Od svibnja koridori solidarnosti su:

• omogućili izvoz oko 23 milijuna tona poljoprivrednih proizvoda (žitarica, uljarica i drugih proizvoda) iz Ukrajine, što je toj zemlji donijelo prijeko potrebne prihode i omogućilo da žitarice stignu ondje gdje su potrebne
• bili tehnička potpora Ukrajini, Moldovi i zemljama EU-a kako bi se olakšali i ubrzali postupci i uklonila uska grla na granici
• doveli do potpisivanja sporazuma o prijevozu tereta s Ukrajinom i Moldovom 29. lipnja 2022., što je dodatno olakšalo provoz i prijevoz u te zemlje i iz njih

Kako bi održao i dodatno povećao kapacitet koridora solidarnosti, EU je mobilizirao znatna ulaganja u okviru različitih postojećih programa EU-a i nacionalnih programa. Potrebno je nastaviti s administrativnim i operativnim olakšavanjem, među ostalim u pogledu pojednostavnjenja postupaka prelaska granica, za što je potrebno više financijskih sredstava.

Komisija je u studenome hitno dodijelila 250 milijuna eura bespovratnih sredstava za jačanje koridora solidarnosti. Kratkoročno će se time poduprijeti brza poboljšanja, posebno s pomoću mobilne opreme, kako bi se skratilo vrijeme čekanja i olakšalo kretanje preko graničnih prijelaza i pristupnih putova. Komisija u srednjoročnom razdoblju mobilizira Instrument za povezivanje Europe (CEF) i 50 milijuna eura za potporu razvoju infrastrukture koja je potrebna za daljnje povećanje kapaciteta koridora solidarnosti.

U energetskom sektoru ukrajinska elektroenergetska mreža sinkronizirana je s mrežom EU-a. EU će nastaviti podupirati Ukrajinu u energetskom sektoru osiguravanjem obrnutog protoka plina u zemlju. Ukrajina će također imati koristi od zajedničke kupnje plina, ukapljenog prirodnog plina i vodika u EU-u.

EU osigurava 2 400 dodatnih generatora, uz 3 000 generatora koji su već isporučeni od početka rata. Na zahtjev Europske komisije više od 157,5 milijuna eura stavljeno je na raspolaganje za pokrivanje hitnih energetskih potreba u okviru Fonda za potporu ukrajinskom energetskom sektoru koji je uspostavila Energetska zajednica. EU mobilizira i sredstva u iznosu od 30 milijuna eura za kupnju 35 milijuna LED žarulja za Ukrajinu.

Under the European Peace Facility, €3.6 billion have been mobilised to support the delivery of military equipment to the Ukrainian Armed Forces. In addition, the EU Military Assistance Mission for Ukraine is tackling urgent and longer-term training needs of the Ukrainian Armed Forces. EU military support for Ukraine – provided by the European Peace Facility and the Member States directly – is around €12 billion.

• EU je na godinu dana obustavio uvozne carine na sav ukrajinski izvoz u EU i sve antidampinške i zaštitne mjere EU-a za izvoz čelika. Predložio je i da ta odluka ostane na snazi i nakon lipnja 2023.
• Komisija je pozvala europske telekomunikacijske operatere da produlje svoj sporazum o obustavi ili znatnom smanjenju svih naknada za roaming za Ukrajince u EU-u.
• U veljači 2023. Komisija i Ukrajina potpisale su pridruživanje Ukrajine Programu jedinstvenog tržišta (SMP). Na temelju tog sporazuma Ukrajini pružiti potpora za poduzeća, olakšati pristup tržištima te osigurati povoljno poslovno okruženje, održivi rast i internacionalizacija.
• Uskoro će započeti rasprave o pridruživanju Ukrajine drugim ključnim programima EU-a, kao što je Instrument za povezivanje Europe, kojima se predviđa potpora Ukrajini u povezivanju njezine energetske, prometne i digitalne infrastrukture s EU-om.
• Pridruživanje Ukrajine programu Obzor Europa i programu Euratoma za istraživanje i osposobljavanje ključno je za očuvanje i poticanje istraživanja i inovacija u toj zemlji. Komisija je najavila da će do sredine 2023. u Kijevu otvoriti novi ured za program Obzor Europa.
• Od početka rata EU je pojačao svoju hitnu potporu jačanju kiberotpornosti Ukrajine s 10 milijuna eura za opremu, softver i drugu povezanu potporu. Dodatnih 15 milijuna eura iz paketa od 330 milijuna eura osigurano je za potporu otpornoj digitalnoj transformaciji.
• EU pruža potporu putem jamstava EU-a koja izdaju financijske institucije, kao što su EIB i EBRD. Ona bi ukrajinskoj vladi trebala omogućiti posuđivanje, a poduzećima pružanje ključnih usluga.
• EU podupire i borbu protiv nekažnjavanja u Ukrajini projektom vrijednim 7,5 milijuna eura za potporu istragama Međunarodnog kaznenog suda o ratnim zločinima koje je počinila Rusija. Eurojust također podupire zajednički istražni tim EU-a uspostavljen s Poljskom, Latvijom, Estonijom, Slovačkom, Rumunjskom, Litvom i Ukrajinom. Saznajte više o pozivanju Rusije na odgovornost

Poslijeratna obnova Ukrajine zahtijevat će veliku međunarodnu financijsku pomoć. Obnovu bi trebala predvoditi ukrajinska tijela u partnerstvu s Unijom i ostalim ključnim partnerima, kao što su skupine G-7 i G-20, treće zemlje i međunarodne financijske institucije i međunarodne organizacije.

Višeagencijska platforma za koordinaciju donatora pokrenuta je u siječnju 2023. radi koordinacije kratkoročne i dugoročne potpore međunarodnih donatora i financijskih institucija ukrajinskom gospodarstvu. Tehničko tajništvo olakšavat će rad platforme; Komisija će biti domaćin ureda u Bruxellesu, a ukrajinska vlada ureda u Kijevu. Ono će omogućiti blisku koordinaciju međunarodnih donatora i međunarodnih financijskih organizacija te osigurati da se potpora pruža na dosljedan, transparentan i odgovoran način.

Dodatne informacije o obnovi Ukrajine

^{Stranica je zadnji put ažurirana 24. veljače 2023.}