Glavni sadržaj
Solidarnost EU-a s Ukrajinom

Pomoć EU-a Ukrajini

Ove su informacije dostupne i na sljedećim jezicima: ukrajinski | українська | ruski | русский

EU je ujedinjen u svojoj nepokolebljivoj potpori Ukrajini u kontekstu ruskog agresivnog rata i nezakonitih pokušaja da se pripoje dijelovi ukrajinskog teritorija. Nastavit ćemo pružati političku, financijsku, gospodarsku, humanitarnu, vojnu i diplomatsku potporu Ukrajini i njezinu narodu dok god to bude potrebno.

Snažan i sveobuhvatan odgovor EU-a

EU je od početka ruske agresije Ukrajini pružio 98,5 milijardi eura potpore, što uključuje: 

49,4 milijarde eura koje je Tim Europa dosad stavio na raspolaganje Ukrajini za postizanje opće gospodarske, socijalne i financijske otpornosti 

32 milijarde euravojne pomoći

do 17 milijardi eura za pomoć državama članicama da odgovore na potrebe Ukrajinaca koji bježe od rata u EU 

EU, njegove države članice i financijske institucije odlučili su primijeniti pristup „Tim Europa” kao odgovor na ruski agresivni rat. To znači da surađujemo i objedinjujemo sredstva i stručno znanje kako bismo što više pomogli Ukrajini. 

Od početka agresije Tim Europa stavio je na raspolaganje 49,4 milijarde eura za potporu Ukrajini. To uključuje:

  • makrofinancijsku pomoć 
  • proračunsku potporu 
  • hitnu pomoć 
  • sredstva za odgovor na krizu 
  • humanitarnu pomoć 

Makrofinancijska pomoć i proračunska potpora

Kako bi se nastavilo pomagati Ukrajini, iz proračuna EU-a 2023. je izdvojeno 19,5 milijardi eura kratkoročne pomoći, što uključuje dosad najveći paket povlaštenih zajmova u iznosu od 18 milijardi eura. Osim toga, 2022. su odobreni zajmovi i bespovratna sredstva u iznosu od 11,6 milijardi eura. Zahvaljujući toj potpori, Ukrajina je

  • nastavila isplaćivati plaće i mirovine
  • obnovila kritičnu infrastrukturu oštećenu u ratu
  • zajamčila funkcioniranje osnovnih javnih ustanova i usluga kao što su bolnice, škole i smještaj za preseljene osobe
  • osigurala makroekonomsku stabilnost.

Instrument za Ukrajinu: potpora za oporavak, obnovu i pristupanje EU-u

Kako bi podupro Ukrajinu u dugoročnom oporavku od rata i radu na pristupanju EU-u, EU je pokrenuo financijski instrument za razdoblje 2024. – 2027., tzv. Instrument za Ukrajinu, koji će mu omogućiti da Ukrajini u tom razdoblju pruža predvidljivu i fleksibilnu financijsku potporu u iznosu do 50 milijardi eura.

Dok se uređuju uvjeti Instrumenta, Komisija Ukrajini može davati krizna prijelazna sredstva u iznosu do 1,5 milijardi eura mjesečno na ograničeno vrijeme. Time će se Ukrajini omogućiti uspješna borba u ratu, neprekinuta isplata plaća i mirovina i neometano pružanje osnovnih javnih usluga. Ukrajina je dosad primila 6 milijardi eura te važne potpore.

Taj je instrument još jedan dokaz EU-ove predanosti da podupre Ukrajinu u kontekstu ruskog agresivnog rata i na putu prema članstvu u EU-u.

Dodatne informacije o Instrumentu za Ukrajinu

Mjere za potporu ukrajinskom gospodarstvu

U veljači 2023. Europska komisija i Ukrajina potpisale su sporazum o pridruživanju Ukrajine Programu jedinstvenog tržišta. Na temelju tog sporazuma ukrajinskim poduzećima omogućit će se: 

  • pristup tržištima  
  • povoljno poslovno okruženje 
  • održiv rast  
  • internacionalizacija. 

U svibnju 2024. EU je odlučio produljiti suspenziju uvoznih carina i kvota za ukrajinsku robu za još godinu dana. Te trgovinske mjere na snazi su od lipnja 2022. i pomažu gospodarstvu Ukrajine. 

EU pruža potporu i putem jamstava koja izdaju financijske institucije, kao što su EIB i EBRD. Ona će ukrajinskoj vladi omogućiti posuđivanje, a poduzećima pružanje osnovnih usluga. 

Humanitarna pomoć i civilna zaštita

32 zemlje
ponudile su pomoć
Više od 147 000 tona
robe otpremljeno je u Ukrajinu kao pomoć u naravi

Osim toga, putem Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu države članice i partneri Ukrajini su isporučili više od 147 000 tona nenovčane pomoći procijenjene vrijednosti veće od 814 milijuna eura. Više od 110 milijuna eura izdvojeno je za humanitarno razminiranje, uključujući 21,5 milijuna eura iz proračuna EU-a.

EU je 2022. mobilizirao 330 milijuna eura za program hitne potpore koji osigurava pristup osnovnim proizvodima i uslugama, kao što su obrazovanje, zdravstvena skrb i hrana. Taj je program omogućio da se zaštiti stanovništvo, interno raseljene osobe i zajednice koje ih primaju te podupru mala i srednja poduzeća i poljoprivreda.  

Među važnim ciljevima su i rekonstrukcija male civilne infrastrukture, osiguravanje opskrbe energijom te jačanje kibernetičke sigurnosti, slobode medija i suzbijanje dezinformacija. Tekući projekti u vrijednosti od 286 milijuna eura prilagođeni su kako bi se zadovoljile hitne potrebe na terenu. 

Logistički centri za hitnu pomoć i pomoć u okviru sustava rescEU

Zbog brzog rasta potreba u Ukrajini prikupili smo medicinsku opremu, opremu za privremena skloništa i generatore, ali i specijaliziranu opremu u slučaju rizika za javno zdravlje kao što su kemijske, biološke, radiološke i nuklearne prijetnje putem zaliha sustava rescEU.  

Od početka rata Ukrajini smo pružili ukupno 157 milijuna eura potpore u okviru sustava rescEU.

EU koordinira medicinske evakuacije ukrajinskih pacijenata kojima je hitno potrebno liječenje. Dosad je više od 3100 pacijenata prevezeno u bolnice u cijeloj Europi kako bi im se pružila specijalizirana skrb.  

U rujnu 2022. je u Rzeszówu u Poljskoj otvoren centar EU-a za medicinske evakuacije ukrajinskih pacijenata. Centar osigurava siguran prostor za pacijente koji dolaze iz Ukrajine prije nego što ih se prebaci na liječenje u jednu od bolnica u drugim europskim zemljama. 

Osim toga, Komisija je uspostavila logističke centre civilne zaštite u Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj, kako bi se što prije dostavila pomoć Ukrajini. Ti će centri olakšati usmjeravanje pomoći koja se pruža putem Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu. 

Ukrajina je 21. travnja 2023. postala država sudionica Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu, europskog okvira solidarnosti za pomoć zemljama preopterećenima katastrofom. 

Privremena zaštita

Čim je započela invazija, EU je odmah aktivirao Direktivu o privremenoj zaštiti. Na taj su način raseljenim osobama koje bježe od rata u Ukrajini osigurana određena prava u EU-u:

Boravišne dozvole

Mogućnost prikladnog smještaja

Zdravstvena skrb

Obrazovanje djece

Od početka rata zemlje EU-a primile su više od četiri milijuna ljudi iz Ukrajine u okviru sustava privremene zaštite, koji je produljen do ožujka 2025.  

Komisija je osigurala maksimalnu fleksibilnost kako bi države članice mogle iskoristiti nepotrošena sredstva iz kohezijskih fondova za potporu izbjeglicama. Zahvaljujući tome na raspolaganje je stavljeno do 17 milijardi eura. 

Informacije za osobe koje bježe od rata

Koridori solidarnosti

U okviru odgovora Europske unije na rusku agresiju na Ukrajinu Europska komisija i države članice EU-a koje graniče s tom zemljom uspostavile su 12. svibnja 2022. koridore solidarnosti između EU-a i Ukrajine. Koridori solidarnosti ključni su koridori za izvoz poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine, kao i za izvoz robe koja joj je potrebna, od humanitarne pomoći do hrane za životinje i gnojiva. 

Od svibnja 2022. koridori solidarnosti su: 

  • omogućili izvoz oko 122 milijuna tona robe iz Ukrajine, uključujući 66 milijuna tona žitarica, uljarica i drugih srodnih proizvoda
  • omogućili Ukrajini da uveze više od 45 milijuna tona potrebne robe, od vojne i humanitarne pomoći do goriva i drugih proizvoda
  • bili tehnička potpora Ukrajini, Moldovi i zemljama EU-a kako bi se olakšali i ubrzali postupci i uklonili zastoji na granici 
  • omogućili potpisivanje sporazuma o prijevozu tereta s Ukrajinom i Moldovom 29. lipnja 2022., što je dodatno olakšalo provoz i prijevoz u te zemlje i iz njih. 

Otad je mobilizirano više od dvije milijarde eura za unaprjeđenje koridora solidarnosti, uključujući doprinose Komisije, Europske investicijske banke, Europske banke za obnovu i razvoj i Svjetske banke.

Više informacija o koridorima solidarnosti između EU-a i Ukrajine

Potpora za ukrajinske učenike

Potpora energetskom sektoru

U ožujku 2022. ukrajinska elektroenergetska mreža sinkronizirana je s mrežom EU-a. EU će nastaviti podupirati Ukrajinu u energetskom sektoru osiguravanjem obrnutog protoka plina. Ukrajina će također imati koristi od zajedničke kupnje plina, ukapljenog prirodnog plina i vodika u EU-u. 

Osim toga, EU je Ukrajini dostavio više od 9000 generatora i 35 milijuna LED žarulja. 

Na zahtjev Europske komisije više od 332 milijuna eura stavljeno je na raspolaganje za pokrivanje hitnih energetskih potreba Ukrajine u okviru Fonda za potporu ukrajinskom energetskom sektoru koji je uspostavila Energetska zajednica.  

Potpora za bolju povezanost i tehnologiju

Komisija je u srpnju 2022. pozvala europske telekomunikacijske operatere da produlje sporazum o obustavi ili znatnom smanjenju naknada za roaming za Ukrajince u EU-u

U lipnju 2023. EU i Ukrajina potpisali su sporazum o pridruživanju Ukrajine programu Instrument za povezivanje Europe. To će ukrajinskim promotorima projekata omogućiti da se prijave za financiranje sredstvima EU-a u prometnom, energetskom i digitalnom sektoru, čime će se dodatno poboljšati povezanost Ukrajine sa susjedima iz EU-a. 

U prosincu 2023. Komisija je otvorila novi ured za program Obzor Europa u Kijevu. Sudjelovanje Ukrajine u programu Obzor Europa i programu Euratoma za istraživanje i osposobljavanje pomoći će očuvati i poticati istraživanja i inovacije u toj zemlji.  

Od početka rata EU je povećao potporu jačanju kibernetičke otpornosti Ukrajine s 10 milijuna eura za opremu, softver i drugu povezanu potporu. Dodatnih 19 milijuna eura osigurano je za potporu digitalnoj transformaciji. 

Potpora za buduću obnovu

Potpora za pozivanje Rusije na odgovornost

EU podupire borbu protiv nekažnjavanja u Ukrajini projektom vrijednim 7,25 milijuna eura za potporu istragama Međunarodnog kaznenog suda o ratnim zločinima koje je počinila Rusija. Osim toga, Eurojust u istragama međunarodnih zločina počinjenih u Ukrajini podupire zajednički istražni tim EU-a koji su uspostavile Poljska, Latvija, Estonija, Slovačka, Rumunjska, Litva i Ukrajina (sudionici su i Međunarodni kazneni sud i Europol).

Europska komisija osnovala je i Međunarodni centar za kazneni progon zločina agresije protiv Ukrajine. Taj je centar smješten u Haagu i ugrađen u postojeći zajednički istražni tim kako bi podupirao koordinaciju istraga i prikupljanja dokaza o ratnim zločinima počinjenima u Ukrajini. 

Oko 200 milijardi eura imovine ruske središnje banke zamrznuto je u EU-u. Zamrznuto je više od 28 milijardi eura privatne imovine osoba i subjekata s EU-ova popisa.

Saznajte više o pozivanju Rusije na odgovornost

Stranica je zadnji put ažurirana 14. svibnja 2024.

Dokumenti

24. OŽUJKA 2023.
Updated Ukraine Recovery and Reconstruction Needs Assessment