Ove su informacije dostupne i na sljedećim jezicima: ukrajinski | українська | ruski | русский

Ruske oružane snage 24. veljače 2022. pokrenule su masovnu invaziju na Ukrajinu. Zbog te neizazvane i neopravdane agresije znatna područja ukrajinskog teritorija sada su ratna područja iz kojih mnogi bježe.
EU je ujedinjen u svojoj nepokolebljivoj potpori Ukrajini i pojačao je svoju političku, humanitarnu, financijsku i vojnu pomoć toj zemlji.
Europska komisija blisko surađuje i sa susjednim zemljama Ukrajine kako bi im se pomoglo da pruže zaštitu ljudima koji bježe od invazije.

20. lipnja 2023. – Komisija je predložila uspostavu namjenskog financijskog instrumenta kojim će se Ukrajini pružati usklađena, predvidljiva i fleksibilna potpora za razdoblje 2024. – 2027. Iz tog novog instrumenta podupirat će se nastojanja Ukrajine da održi makrofinancijsku stabilnost, promiče oporavak i modernizaciju i pritom provodi ključne reforme potrebne za pristupanje Uniji. Podupirat će se njezin prelazak na zeleno, digitalno i uključivo gospodarstvo koje će se postupno usklađivati s pravilima i standardima EU-a.
Snažan i sveobuhvatan odgovor EU-a
Od početka ruske agresije EU, njegove države članice i financijske institucije u okviru pristupa Tima Europa stavile su na raspolaganje 40,6 milijardi eura za potporu ukupnoj gospodarskoj, socijalnoj i financijskoj otpornosti Ukrajine u obliku makrofinancijske pomoći, proračunske potpore, hitne pomoći, odgovora na krizu i humanitarne pomoći.
Osim toga, osigurane su mjere vojne pomoći u iznosu od oko 27 milijardi eura, od čega je 5,6 milijardi eura mobilizirano u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći.
Time je ukupni iznos potpore koji je od početka ruske agresije stavljen na raspolaganje Ukrajini dosegao više od 67,7 milijardi eura. Zajedno sa sredstvima stavljenima na raspolaganje kako bi se državama članicama pomoglo da odgovore na potrebe ukrajinskih izbjeglica, ukupna potpora Ukrajini i Ukrajincima iznosi 84,7 milijardi eura.
- Bilateralna suradnja u cilju povećanja otpornosti Ukrajine i potpore reformama: 585 milijuna eura
- Pomoć civilnom društvu: 31 milijun eura
- Obnova škola i školski autobusi: 114 milijuna eura*
- Mjere za odgovor na krizu: 154 milijuna EUR
- Bespovratna sredstva EU-a za mješovite projekte: 94 milijuna eura
- Tekući projekti prilagođeni hitnim potrebama na terenu: 192 milijuna eura
- Potpora iz Instrumenta za povezivanje Europe za koridore solidarnosti: 202 milijuna eura
- Suradnja u području nuklearne sigurnosti: 16 milijuna eura
- Humanitarno razminiranje iz proračuna EU-a, u okviru financiranja brzog odgovora: 21,5 milijuna eura
*uključujući 34 milijuna eura iz humanitarne pomoći

EU je 2022. stavio na raspolaganje 7,2 milijarde eura makrofinancijske pomoći, 2 milijarde eura izravno je dala Europska komisija, a 2,4 milijarde eura su dodijeljene u obliku zajmova europskih financijskih institucija osiguranih iz proračuna EU-a. Proračunska potpora u iznosu od 500 milijuna eura dio je obveza preuzetih na globalnoj donatorskoj konferenciji „Stand Up for Ukraine” i međunarodnoj donatorskoj konferenciji na visokoj razini u svibnju 2022. kako bi se Ukrajini pomoglo da odgovori na hitne potrebe u području stanovanja, obrazovanja i poljoprivrede. Ukupni iznos pomoći koja je pružena ili zajamčena proračunom EU-a za tu godinu dosegao je 11,6 milijardi eura.
U okviru obveze preuzete tijekom sastanka kolegija povjerenika EU-a i vlade te sastanka na vrhu EU-a i Ukrajine mobilizirat će se 1 milijarda eura potpore EU-a za brz oporavak Ukrajine. Sredstva će se osigurati putem Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju te zajmova Europske investicijske banke (EIB).
Kako bi nastavio pomagati Ukrajini, EU je za 2023. osigurao dosad najveći paket potpore u iznosu do 18 milijardi eura u obliku vrlo povoljnih zajmova, od čega je 16,5 milijardi eura već isplaćeno.
Humanitarna pomoć i civilna zaštita

Komisija je dodijelila 785 milijuna eura za programe humanitarne pomoći u Ukrajini koje trebaju provesti humanitarni partneri na terenu, uključujući 200 milijuna eura za 2023. Humanitarna pomoć EU-a u skladu s prioritetima ukrajinske vlade uključuje smještaj, višenamjensku novčanu potporu, zaštitu, zdravstvenu skrb, pomoć u hrani te rješenja u područjima obrazovanja u kriznim situacijama, vode i sanitarnih uvjeta.
Osim toga, putem Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu Ukrajini je isporučeno više od 97 000 tona nenovčane pomoći procijenjene vrijednosti veće od 796 milijuna eura.
EU je 2022. mobilizirao 330 milijuna eura za program hitne potpore kojim se osigurava pristup osnovnim proizvodima i uslugama, kao što su obrazovanje, zdravstvena skrb i hrana. Pridonio je i zaštiti stanovništva, interno raseljenih osoba i zajednica koje ih primaju, te potpori malih i srednjih poduzeća i poljoprivrede. Među važnim ciljevima također su rekonstrukcija male civilne infrastrukture, osiguravanje opskrbe energijom te jačanje kibersigurnosti, slobode medija i suzbijanje dezinformacija. Prethodni tekući projekti u vrijednosti od 286 milijuna eura prilagođeni su kako bi se zadovoljile hitne potrebe na terenu.
Logistički centri za hitnu pomoć i pomoć u okviru sustava rescEU
Zbog eksponencijalnog povećanja potreba prikupili smo medicinsku opremu, opremu za privremena skloništa i generatore, ali i specijaliziranu opremu u slučaju rizika za javno zdravlje kao što su kemijske, biološke, radiološke i nuklearne prijetnje Ukrajini putem zaliha sustava rescEU. Potpora u okviru sustava rescEU ukupne financijske vrijednosti veće od 127 milijuna eura uključuje stambene jedinice, zaštitna odijela, sredstva za dekontaminaciju, ventilatore, infuzijske pumpe, monitore za pacijente, ultrazvučne uređaje, generatore itd. EU koordinira medicinske evakuacije ukrajinskih pacijenata kojima je hitno potrebno liječenje. Dosad je više od 2800 pacijenata prevezeno u bolnice diljem Europe kako bi im se pružila specijalizirana skrb. U rujnu 2022. je u Rzeszówu u Poljskoj otvoren centar EU-a za medicinske evakuacije ukrajinskih pacijenata. Centar osigurava siguran prostor za pacijente koji dolaze iz Ukrajine prije nego što ih se prebaci na liječenje u jednu od bolnica u drugim europskim zemljama.
Osim toga, Komisija je uspostavila logističke centre civilne zaštite u Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj, kako bi se što prije dostavila potrebna pomoć Ukrajini. Ti će centri olakšati usmjeravanje pomoći koja se pruža putem Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu.
Ukrajina je 21. travnja 2023. postala država sudionica Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu, europskog okvira solidarnosti za pomoć zemljama preopterećenima katastrofom.
Mehanizam privremene zaštite

EU je 4. ožujka 2022. aktivirao Direktivu o privremenoj zaštiti. Na taj su način raseljenim osobama koje bježe od rata u Ukrajini osigurana određena prava u EU-u, uključujući boravišnu dozvolu, pristup tržištu rada i prikladnom smještaju, zdravstvenu skrb i pristup obrazovanju za djecu. Zemlje EU-a od tada su primile milijune ljudi iz Ukrajine i odobrile privremenu zaštitu za više od četiri milijuna izbjeglica. Komisija je osigurala maksimalnu fleksibilnost kako bi države članice mogle iskoristiti nepotrošena sredstva iz kohezijskih fondova za razdoblje 2014. – 2020. za potporu izbjeglicama. Zahvaljujući tome na raspolaganje je stavljeno do 17 milijardi eura.
Komisija je 19. rujna 2023. predložila produljenje privremene zaštite za osobe koje bježe od ruske agresije na Ukrajinu za novo razdoblje od 4. ožujka 2024. do 3. ožujka 2025.
Koridori solidarnosti
U okviru odgovora Europske unije na rusku agresiju na Ukrajinu Europska komisija i države članice EU-a koje graniče s tom zemljom uspostavile su 12. svibnja 2022. koridore solidarnosti između EU-a i Ukrajine. Koridori solidarnosti ključni su koridori za izvoz poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine, kao i za izvoz i uvoz druge robe.
Od svibnja 2022. koridori solidarnosti su:
- omogućili izvoz više od 60 milijuna tona poljoprivrednih proizvoda (žitarica, uljarica i drugih proizvoda) i više od 48 milijuna tona nepoljoprivredne robe (ruda, željeza i čelika, zemlje, drva) iz Ukrajine, što je ukrajinskim poljoprivrednicima i poduzećima donijelo prijeko potrebne prihode
- bili tehnička potpora Ukrajini, Moldovi i zemljama EU-a kako bi se olakšali i ubrzali postupci i uklonila uska grla na granici
- doveli do potpisivanja sporazuma o prijevozu tereta s Ukrajinom i Moldovom 29. lipnja 2022., što je dodatno olakšalo provoz i prijevoz u te zemlje i iz njih
Kako bi održao i dodatno povećao kapacitet koridora solidarnosti, EU je mobilizirao znatna ulaganja u okviru različitih postojećih programa EU-a i nacionalnih programa. Potrebno je nastaviti s administrativnim i operativnim olakšavanjem, među ostalim u pogledu pojednostavnjenja postupaka prelaska granica, za što je potrebno više financijskih sredstava.
Komisija je u studenome 2022. hitno dodijelila 250 milijuna eura bespovratnih sredstava za jačanje koridora solidarnosti. Kratkoročno su se time poduprla brza poboljšanja, posebno s pomoću mobilne opreme, kako bi se skratilo vrijeme čekanja i olakšalo kretanje preko graničnih prijelaza i pristupnih putova. Komisija mobilizira i Instrument za povezivanje Europe (CEF) i 50 milijuna eura za potporu razvoju infrastrukture koja je potrebna za daljnje povećanje kapaciteta koridora solidarnosti.
Komisija, Češka, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Moldova, Ukrajina, Europska investicijska banka, Europska banka za obnovu i razvoj i Grupa Svjetske banke zajedno su mobilizirale milijardu eura za koridore solidarnosti za povećanje globalne sigurnosti opskrbe hranom i spas ukrajinskoga gospodarstva.
Više informacija o koridorima solidarnosti između EU-a i Ukrajine
Potpora za ukrajinske učenike

EU je namijenio 88 milijuna eura za osiguravanje sigurnog pristupa obrazovanju u Ukrajini. Taj će se novac uložiti u obnovu oštećenih škola, uspostavu prostora za učenje, edukaciju o rizicima od mina i psihosocijalnu potporu djeci, učiteljima i pružateljima skrbi.
U znak potpore jednoj cijeloj generaciji učenika, Europska komisija dostavila je pola milijuna udžbenika učenicima petog razreda u Ukrajini. Komisija je dodijelila i oko 14 milijuna eura za kupnju školskih autobusa koji jamče siguran prijevoz ukrajinske djece u škole.
Potpora energetskom sektoru
U energetskom sektoru ukrajinska elektroenergetska mreža sinkronizirana je s mrežom EU-a. EU će nastaviti podupirati Ukrajinu u energetskom sektoru osiguravanjem obrnutog protoka plina u zemlju. Ukrajina će također imati koristi od zajedničke kupnje plina, ukapljenog prirodnog plina i vodika u EU-u.
EU je Ukrajini od početka rata dostavio više od 7500 generatora. Na zahtjev Europske komisije oko 332,3 milijuna eura stavljeno je na raspolaganje za pokrivanje hitnih energetskih potreba u okviru Fonda za potporu ukrajinskom energetskom sektoru koji je uspostavila Energetska zajednica. EU će Ukrajini također isporučiti 35 milijuna LED žarulja.
Potpora u vojnoj opremi i osposobljavanje
U okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći mobilizirano je 5,6 milijardi eura za potporu isporuci vojne opreme ukrajinskim oružanim snagama. Osim toga, zahvaljujući financijskoj potpori od 168 milijuna eura, misija EU-a za vojnu pomoć Ukrajini rješava hitne i dugoročne potrebe za osposobljavanjem ukrajinskih oružanih snaga. Vojna potpora EU-a Ukrajini, koju izravno pružaju Europski instrument mirovne pomoći i države članice, iznosi oko 27 milijardi eura.
Usto, na prijedlog Komisije Vijeće i Parlament su u srpnju 2023. donijeli Akt za podupiranje proizvodnje streljiva kako bi se Ukrajini moglo hitno isporučiti streljivo i projektile te državama članicama pomoglo da ponovno popune svoje zalihe. Uvođenjem ciljanih mjera, uključujući financiranje, Akt bi trebao pridonijeti povećanju proizvodnih kapaciteta EU-a i rješavanju trenutačne nestašice streljiva i projektila te njihovih komponenti.
Okvir postavljen tom novom uredbom uključuje:
- instrument za financijsku potporu jačanju industrijskih proizvodnih kapaciteta Unije za relevantne obrambene proizvode
- mehanizam za mapiranje, praćenje i bolje predviđanje uskih grla u tim lancima opskrbe te
- uvođenje privremenog regulatornog okvira za rješavanje problema nestašice streljiva.
Druge vrste potpore
- U veljači 2023. Komisija i Ukrajina potpisale su pridruživanje Ukrajine Programu jedinstvenog tržišta (SMP). Na temelju tog sporazuma Ukrajini će se pružiti potpora za poduzeća, olakšati pristup tržištima te osigurati povoljno poslovno okruženje, održivi rast i internacionalizacija.
- U svibnju 2023. EU je produljio suspenziju svih carina, kvota i mjera trgovinske zaštite na izvoz iz Ukrajine u EU za još jednu godinu, do lipnja 2024.
- U lipnju 2023. EU i Ukrajina potpisali su sporazum o pridruživanju Ukrajine programu Instrument za povezivanje Europe. To će ukrajinskim promotorima projekata omogućiti da se prijave za financiranje sredstvima EU-a u prometnom, energetskom i digitalnom području, čime će se dodatno poboljšati povezanost Ukrajine sa susjedima iz EU-a.
- Pridruživanje Ukrajine programu Obzor Europa i programu Euratoma za istraživanje i osposobljavanje ključno je za očuvanje i poticanje istraživanja i inovacija u toj zemlji. Komisija je najavila da će do sredine 2023. u Kijevu otvoriti novi ured za program Obzor Europa.
- Komisija je pozvala europske telekomunikacijske operatere da produlje svoj sporazum o obustavi ili znatnom smanjenju svih naknada za roaming za Ukrajince u EU-u.
- Od početka rata EU je povećao svoju hitnu potporu jačanju kibernetičke otpornosti Ukrajine s 10 milijuna eura za opremu, softver i drugu povezanu potporu. Dodatnih 19 milijuna eura iz paketa od 330 milijuna eura osigurano je za potporu otpornoj digitalnoj transformaciji.
- EU pruža potporu putem jamstava EU-a koja izdaju financijske institucije, kao što su EIB i EBRD. Ona bi ukrajinskoj vladi trebala omogućiti posuđivanje, a poduzećima pružanje ključnih usluga.
- EU podupire i borbu protiv nekažnjavanja u Ukrajini projektom vrijednim 7,5 milijuna eura za potporu istragama Međunarodnog kaznenog suda o ratnim zločinima koje je počinila Rusija. Eurojust također podupire zajednički istražni tim EU-a uspostavljen s Poljskom, Latvijom, Estonijom, Slovačkom, Rumunjskom, Litvom i Ukrajinom. Saznajte više o pozivanju Rusije na odgovornost
Potpora za buduću obnovu

Poslijeratna obnova Ukrajine zahtijevat će veliku međunarodnu financijsku pomoć. Obnovu bi trebala predvoditi ukrajinska tijela u partnerstvu s Unijom i ostalim ključnim partnerima, kao što su skupine G-7 i G-20, treće zemlje i međunarodne financijske institucije i međunarodne organizacije.
Višeagencijska platforma za koordinaciju donatora pokrenuta je u siječnju 2023. radi koordinacije kratkoročne i dugoročne potpore međunarodnih donatora i financijskih institucija ukrajinskom gospodarstvu. Tehničko tajništvo olakšavat će rad platforme; Komisija će biti domaćin ureda u Bruxellesu, a ukrajinska vlada ureda u Kijevu. Ono će omogućiti blisku koordinaciju međunarodnih donatora i međunarodnih financijskih organizacija te osigurati da se potpora pruža na dosljedan, transparentan i odgovoran način.
Dokumenti
- Informativni članak
- Europska komisija
Informativni članci o solidarnosti EU-a s Ukrajinom
Publikacije u kojima se objašnjavaju mjere EU-a kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu