Ove su informacije dostupne i na sljedećim jezicima: ukrajinskom | українська | ruskom | русский

Ruske oružane snage 24. veljače 2022. pokrenule su masovnu invaziju na Ukrajinu. Zbog te neizazvane i neopravdane agresije znatna područja ukrajinskog teritorija sada su ratna područja iz kojih mnogi bježe.
EU je ujedinjen u svojoj nepokolebljivoj potpori Ukrajini i pojačao je svoju političku, humanitarnu, financijsku i vojnu potporu toj zemlji.
Europska komisija blisko surađuje i sa susjednim zemljama Ukrajine kako bi im se pomoglo da pruže zaštitu ljudima koji bježe od invazije.

Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen pokrenula je 20. studenoga kampanju solidarnosti za promicanje i poticanje doniranja školskih autobusa koji su od velike važnosti za sigurno vraćanje ukrajinske djece u njihove škole. Poduzeća, vlade i regionalna tijela iz cijele Europe pozivaju se da daju svoj doprinos. Komisija će pokriti troškove prijevoza školskih autobusa u Ukrajinu.
Snažan i sveobuhvatan odgovor EU-a
Od početka ruske agresije EU, njegove države članice i financijske institucije u okviru pristupa Tima Europa stavile su na raspolaganje 37,8 milijardi eura za potporu ukupnoj gospodarskoj, socijalnoj i financijskoj otpornosti Ukrajine. u obliku makrofinancijske pomoći, proračunske potpore, hitne pomoći, odgovora na krizu i humanitarne pomoći
Osim toga, osigurane su mjere vojne pomoći u iznosu do 12 milijardi eura, od čega je 3,6 milijardi eura mobilizirano u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći.
Time je ukupni iznos potpore koji je od početka ruske agresije stavljen na raspolaganje Ukrajini dosegao oko 50 milijardi eura. Osim toga, Komisija nastoji osigurati sredstva za brzi oporavak u iznosu od milijardu eura. Zajedno sa sredstvima stavljenima na raspolaganje kako bi se državama članicama pomoglo da odgovore na potrebe ukrajinskih izbjeglica, ukupna potpora Ukrajini i Ukrajincima iznosi oko 67 milijardi eura.
- Bilateralna suradnja u cilju povećanja otpornosti Ukrajine i potpore reformama: 305 milijuna eura
- Ulaganja EBRD-a zajamčena proračunom EU-a: 120 milijuna eura
- Pomoć civilnom društvu: 31 milijun eura
- Obnova škola i školski autobusi: 114 milijuna eura*
- Mjere za odgovor na krizu: 89 milijuna eura
- Bespovratna sredstva EU-a za mješovite projekte: 94 milijuna eura
- Tekući projekti prilagođeni hitnim potrebama na terenu: 192 milijuna eura
*uključujući 34 milijuna eura iz humanitarne pomoći

EU je 2022. stavio na raspolaganje 7,2 milijarde eura makrofinancijske pomoći EU-a i 620 milijuna eura proračunske potpore. Proračunska potpora u iznosu od 500 milijuna eura dio je obveza preuzetih na globalnoj donatorskoj konferenciji „Stand Up for Ukraine” i međunarodnoj donatorskoj konferenciji na visokoj razini u svibnju kako bi se Ukrajini pomoglo da odgovori na hitne potrebe u području stanovanja, obrazovanja i poljoprivrede. Ukupni iznos pomoći koja je pružena ili zajamčena proračunom EU-a za tu godinu dosegao je 11,6 milijardi eura.
Kako bi nastavio pomagati Ukrajini, EU je za 2023. osigurao dosad najveći paket potpore u iznosu do 18 milijardi eura u obliku vrlo povoljnih zajmova. Prvi obrok u iznosu od tri milijarde eura isplaćen je u siječnju 2023.
Humanitarna pomoć
Sredstva u iznosu od 668 milijuna eura stavljena su na raspolaganje za projekte humanitarne pomoći civilima pogođenima ratom u Ukrajini. Od toga je 630 milijuna eura namijenjeno za Ukrajinu, a 38 milijuna eura za Moldovu u svrhu pružanja pomoći osobama koje bježe od agresije. Humanitarna pomoć EU-a služi za zadovoljavanje osnovnih potreba izbjeglica kao što su hrana, voda, smještaj i zdravstvena skrb.
Osim toga, 330 milijuna eura namijenjeno je za program hitne potpore kojim se osigurava pristup osnovnim proizvodima i uslugama, kao što su obrazovanje, zdravstvena skrb i hrana. Svrha je programa i zaštita stanovništva, interno raseljenih osoba i zajednica koje ih primaju, te podupiranje malih i srednjih poduzeća i poljoprivrede. Među važnim ciljevima također su rekonstrukcija male civilne infrastrukture, osiguravanje opskrbe energijom te jačanje kibersigurnosti, slobode medija i suzbijanje dezinformacija. Prethodni tekući projekti u vrijednosti od 192 milijuna eura prilagođeni su kako bi se zadovoljile hitne potrebe na terenu.
Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu
Putem mehanizma EU-a za civilnu zaštitu usmjeravamo pomoć Ukrajini iz 32 zemlje: 27 država članica EU-a, Norveške, Turske, Sjeverne Makedonije, Islanda i Srbije. To uključuje nužne potrepštine kao što su lijekovi, hrana i predmeti za skloništa, ali i stratešku opremu kao što su vatrogasna vozila, generatori električne energije, vozila hitne pomoći i mobilne bolnice.

Moldova je aktivirala Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu kako bi pružila potporu ljudima koji bježe iz Ukrajine u Moldovu. Norveška i 19 država članica EU-a ponudile su Moldovi različite vrste pomoći, među ostalim skloništa, higijenski pribor i generatore električne energije. Komisija koordinira i pomoć u području civilne zaštite za Poljsku, Slovačku i Češku kako bi pomogla ukrajinskim izbjeglicama. Poljska je u okviru Mehanizma dobila pomoć od Francuske, Danske, Njemačke, Austrije, Belgije, Španjolske i Norveške koja uključuje opremu za skloništa i medicinske potrepštine.
Logistički centri za hitnu pomoć i pomoć u okviru sustava rescEU
Zbog eksponencijalnog povećanja potreba prikupili smo medicinsku opremu, opremu za privremena skloništa i generatore, ali i specijaliziranu opremu u slučaju rizika za javno zdravlje kao što su kemijske, biološke, radiološke i nuklearne prijetnje Ukrajini putem zaliha sustava rescEU. S ukupnom financijskom vrijednošću od više od 87 milijuna eura potpora u okviru sustava rescEU uključuje stambene jedinice, zaštitna odijela, sredstva za dekontaminaciju, ventilatore, infuzijske pumpe, monitore za pacijente, ultrazvučne uređaje, generatore itd. EU koordinira medicinske evakuacije ukrajinskih pacijenata kojima je hitno potrebno liječenje. Dosad je više od 1.850 pacijenata prevezeno u bolnice diljem Europe kako bi im se pružila specijalizirana skrb. U rujnu 2022. je u Rzeszówu u Poljskoj otvoren centar EU-a za medicinske evakuacije ukrajinskih pacijenata. Centar osigurava siguran prostor za pacijente koji dolaze iz Ukrajine prije nego što ih se prebaci na liječenje jednu od bolnica u drugim europskim zemljama.
Osim toga, Komisija je uspostavila logističke centre civilne zaštite u Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj, kako bi se što je prije moguće dostavila potrebna pomoć Ukrajini. Ti će centri olakšati usmjeravanje pomoći koja se pruža putem Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu.
Mehanizam privremene zaštite

EU je 4. ožujka 2022. aktivirao Direktivu o privremenoj zaštiti. Na taj su način raseljenim osobama koje bježe od rata u Ukrajini osigurana određena prava u EU-u, uključujući boravišnu dozvolu, pristup tržištu rada i prikladnom smještaju, zdravstvenu skrb i pristup obrazovanju za djecu. Zemlje EU-a od tada su primile milijune ljudi iz Ukrajine i odobrile privremenu zaštitu za oko četiri milijuna izbjeglica. Komisija je osigurala maksimalnu fleksibilnost kako bi države članice mogle iskoristiti nepotrošena sredstva iz kohezijskih fondova za razdoblje 2014.–2020. za potporu izbjeglicama. Zahvaljujući tome na raspolaganje je stavljeno do 17 milijardi eura.
Koridori solidarnosti
U okviru odgovora Europske unije na rusku agresiju na Ukrajinu Europska komisija i države članice EU-a koje graniče s tom zemljom uspostavile su 12. svibnja 2022. koridore solidarnosti između EU-a i Ukrajine. Koridori solidarnosti ključni su koridori za izvoz poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine, kao i za izvoz i uvoz druge robe.
Od svibnja koridori solidarnosti su:
- omogućili izvoz oko 23 milijuna tona poljoprivrednih proizvoda (žitarica, uljarica i drugih proizvoda) iz Ukrajine, što je toj zemlji donijelo prijeko potrebne prihode i omogućilo da žitarice stignu ondje gdje su potrebne
- bili tehnička potpora Ukrajini, Moldovi i zemljama EU-a kako bi se olakšali i ubrzali postupci i uklonila uska grla na granici
- doveli do potpisivanja sporazuma o prijevozu tereta s Ukrajinom i Moldovom 29. lipnja 2022., što je dodatno olakšalo provoz i prijevoz u te zemlje i iz njih
Kako bi održao i dodatno povećao kapacitet koridora solidarnosti, EU je mobilizirao znatna ulaganja u okviru različitih postojećih programa EU-a i nacionalnih programa. Potrebno je nastaviti s administrativnim i operativnim olakšavanjem, među ostalim u pogledu pojednostavnjenja postupaka prelaska granica, za što je potrebno više financijskih sredstava.
Komisija je u studenome hitno dodijelila 250 milijuna eura bespovratnih sredstava za jačanje koridora solidarnosti. Kratkoročno će se time poduprijeti brza poboljšanja, posebno s pomoću mobilne opreme, kako bi se skratilo vrijeme čekanja i olakšalo kretanje preko graničnih prijelaza i pristupnih putova. Komisija u srednjoročnom razdoblju mobilizira Instrument za povezivanje Europe (CEF) i 50 milijuna eura za potporu razvoju infrastrukture koja je potrebna za daljnje povećanje kapaciteta koridora solidarnosti.
Komisija, Češka, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Moldova, Ukrajina, Europska investicijska banka, Europska banka za obnovu i razvoj i Grupa Svjetske banke zajedno su mobilizirale 1 milijardu eura za koridore solidarnosti za povećanje globalne sigurnosti opskrbe hranom i spas ukrajinskog gospodarstva.
Potpora za ukrajinske učenike

EU podupire obnovu oštećenih škola u Ukrajini sa 100 milijuna eura, uključujući 66 milijuna eura u obliku proračunske potpore i 34 milijuna eura humanitarne pomoći. Europska komisija dodijelila je oko 14 milijuna eura za kupnju školskih autobusa koji jamče siguran prijevoz ukrajinske djece u škole. Pokrenula je i kampanju solidarnosti na razini EU-a za donaciju školskih autobusa Ukrajini, koja se provodi u okviru Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu.
Potpora energetskom sektoru
U energetskom sektoru ukrajinska elektroenergetska mreža sinkronizirana je s mrežom EU-a. EU će nastaviti podupirati Ukrajinu u energetskom sektoru osiguravanjem obrnutog protoka plina u zemlju. Ukrajina će također imati koristi od zajedničke kupnje plina, ukapljenog prirodnog plina i vodika u EU-u.
EU osigurava 2 400 dodatnih generatora, uz 3 000 generatora koji su već isporučeni od početka rata. Na zahtjev Europske komisije više od 157,5 milijuna eura stavljeno je na raspolaganje za pokrivanje hitnih energetskih potreba u okviru Fonda za potporu ukrajinskom energetskom sektoru koji je uspostavila Energetska zajednica. EU mobilizira i sredstva u iznosu od 30 milijuna eura za kupnju 35 milijuna LED žarulja za Ukrajinu.
Support for military equipment and training
Under the European Peace Facility, €3.6 billion have been mobilised to support the delivery of military equipment to the Ukrainian Armed Forces. In addition, the EU Military Assistance Mission for Ukraine is tackling urgent and longer-term training needs of the Ukrainian Armed Forces. EU military support for Ukraine – provided by the European Peace Facility and the Member States directly – is around €12 billion.
Druge vrste potpore
- EU je na godinu dana obustavio uvozne carine na sav ukrajinski izvoz u EU i sve antidampinške i zaštitne mjere EU-a za izvoz čelika. Predložio je i da ta odluka ostane na snazi i nakon lipnja 2023.
- Komisija je pozvala europske telekomunikacijske operatere da produlje svoj sporazum o obustavi ili znatnom smanjenju svih naknada za roaming za Ukrajince u EU-u.
- U veljači 2023. Komisija i Ukrajina potpisale su pridruživanje Ukrajine Programu jedinstvenog tržišta (SMP). Na temelju tog sporazuma Ukrajini pružiti potpora za poduzeća, olakšati pristup tržištima te osigurati povoljno poslovno okruženje, održivi rast i internacionalizacija.
- Uskoro će započeti rasprave o pridruživanju Ukrajine drugim ključnim programima EU-a, kao što je Instrument za povezivanje Europe, kojima se predviđa potpora Ukrajini u povezivanju njezine energetske, prometne i digitalne infrastrukture s EU-om.
- Pridruživanje Ukrajine programu Obzor Europa i programu Euratoma za istraživanje i osposobljavanje ključno je za očuvanje i poticanje istraživanja i inovacija u toj zemlji. Komisija je najavila da će do sredine 2023. u Kijevu otvoriti novi ured za program Obzor Europa.
- Od početka rata EU je pojačao svoju hitnu potporu jačanju kiberotpornosti Ukrajine s 10 milijuna eura za opremu, softver i drugu povezanu potporu. Dodatnih 15 milijuna eura iz paketa od 330 milijuna eura osigurano je za potporu otpornoj digitalnoj transformaciji.
- EU pruža potporu putem jamstava EU-a koja izdaju financijske institucije, kao što su EIB i EBRD. Ona bi ukrajinskoj vladi trebala omogućiti posuđivanje, a poduzećima pružanje ključnih usluga.
- EU podupire i borbu protiv nekažnjavanja u Ukrajini projektom vrijednim 7,5 milijuna eura za potporu istragama Međunarodnog kaznenog suda o ratnim zločinima koje je počinila Rusija. Eurojust također podupire zajednički istražni tim EU-a uspostavljen s Poljskom, Latvijom, Estonijom, Slovačkom, Rumunjskom, Litvom i Ukrajinom. Saznajte više o pozivanju Rusije na odgovornost
Potpora za buduću obnovu

Poslijeratna obnova Ukrajine zahtijevat će veliku međunarodnu financijsku pomoć. Obnovu bi trebala predvoditi ukrajinska tijela u partnerstvu s Unijom i ostalim ključnim partnerima, kao što su skupine G-7 i G-20, treće zemlje i međunarodne financijske institucije i međunarodne organizacije.
Višeagencijska platforma za koordinaciju donatora pokrenuta je u siječnju 2023. radi koordinacije kratkoročne i dugoročne potpore međunarodnih donatora i financijskih institucija ukrajinskom gospodarstvu. Tehničko tajništvo olakšavat će rad platforme; Komisija će biti domaćin ureda u Bruxellesu, a ukrajinska vlada ureda u Kijevu. Ono će omogućiti blisku koordinaciju međunarodnih donatora i međunarodnih financijskih organizacija te osigurati da se potpora pruža na dosljedan, transparentan i odgovoran način.
Dokumenti
- Informativni članak
- Europska komisija
Informativni članci o solidarnosti EU-a s Ukrajinom
Publikacije u kojima se objašnjavaju mjere EU-a kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu